Knjiga „Kroz tamnički prozor” Svetog vladike Nikolaja promovisana je pred brojnom publikom okupljenom u kripti Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Objavljivanje zapisa vladike Nikolaja iz koncentracionog logora Dahau, grobnice stotine hiljada ljudi među kojima i oko 6.000 iz nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, inspirisao je mitropolit Amfilohije nakon parastosa koji je služio u ovom ozloglašenom nacističkom kazamatu u Bavarskoj. Dirnut tragedijom koju svjedoči ovo stratište nevinih muškaraca, žena i djece, čija je jedina greška bila što nisu bili nacisti ili Njemci, on je predložio da se objavi knjiga „Kroz tamnički prozor” vladika Nikolaja, koji je interniran u ovaj logor 1941. sa patrijarhom Danilom Dožićem
Pod utiskom strašnih nacističkih zločina koje svijet nije vidio do tada, vladika Nikolaj je zapise iz Dahaua napisao u formi poruka srpskom narodu, kritikujući posebno zapadnoevropsku civilizaciju, koja je dovela, kako je on mislio, do onoga što su Evropa i svijet doživjeli tokom Drugog svjetskog rata.
O ovoj vrijednoj knjizi koja prije svega opominje, govorili su novoizabrani vladika dioklijski Metodije, Krsto Stanišić, doktorand Univerziteta u Minhenu, Marko Delić, doktorand Univerziteta u Tibingenu, a publiku i vjerni narod u žitije vladike Nikolaja uputio je protojerej mr Predrag Šćepanović.
On je istakao da upravo zapisi iz Dahaua „Kroz tamnički prozor” svjedoči da vladika Nikolaj nije fašista, kako su ga poslijeratne vlasti osudile. Šćepanović je rekao da zapisi, koje je Sv. vladika Nikolaj napisao u zloglasnom logoru krišom od nacističkih stražara „nepogrešiva dijagnoza svih naših poraza, i ne samo naših, već i Evrope koju je valdika nazivao „bijelom demonijom””.
Episkop Metodije je rekao da vladika Nikolaj, kao „ljubimac vječnosti, zna tajnu naše pravoslavne duše, zna kako se od buntovne i hristoborske slovenske duše može izraditi duša hristolika”.
– Od Svetoga Save, kao što je poznato, i do današnjega dana, naše pravoslavlje nije imao rječitijeg i moćnijeg ispovjednika od vladike Nikolaja. Čudotvoran molitvenim ritmom, kako je Sveti Justin Ćelijski govorio za njega, probija čauru vremena i prostora, koji obmotava i guši dušu prostranstva bezgranične vječnosti – kazao je episkop Metodije.
Stanišić je istakao da je u knjizi „Kroz tamnički prozor” vladika Nikolaj pokazao kako Evropa odbacuje savršenu vjeru - Hrišćanstvo, i postavila čovječje znanje na pijedestal, iznad božanskog spoznanja - vjere. Vladika Nikolaj je, dodaje on, istakao da su posljedice takvog stava da se Evropa počela kretati u dva pravca - širinu i dužinu.
– Ona zna samo za prostor, a ne za visinu. Zbog toga se bori samo za zemlju, za proširenje. Za prostor, i samo za prostor! Otuda rat za ratom, užas za užasom. Jer, Bog nije čovjeka stvorio samo da bude prostorna životinja, nego da se uzdiže u visine božanske. Vladika Nikolaj ne kritikuje nauku samu po sebi, nego kritikuje narušavanje božanskog poretka u nauci, jer je u njoj čovječansko stavljeno iznad božanskog - rekao je Stanišić, između ostalog.
Kako je naglasio, po vladici Nikolaju i religija, kao najveća potreba čovjekovog traganja za smislom, takođe se nalazi u stanju narušenog božanskog poretka. Iako vladika u svojoj knjizi govori o religijama Indije, Egipta i Kine, on gotovo isključivo piše u odnosu hrišćana prema hrišćanstvu i Hristu. Vladika je isticao da su hrišćani prepreka za Hrista, „te da nije bilo njihovih nepočinstava, Hrist bi davno bio prigrljen i u Iniji i u Kini”, naglasio je Stanišić.
Vladika prije svega krtikuje zapadno hrišćanstvo, ali i Srbe i njihov odnos prema Hristu i preporučivao da se držimo Svetog pisma, u kojem se nalazi istina, rekao je Stanišić.
– Šta ovoj kritici daje dozu svetosti? To je rješenje koje nudi vladika Nikolaj. Jer se on ne zadržava samo na kritici, već on preporučuje jedan pandan civilizaciji u kojoj vlada besporedak. Pandan je upravo crkva Božija - filozofija, i crkva koja je živo svjedočanstvo živog Boga. Taj božanski poredak ogleda se u crkvi. To je kod vladike Nikolaja ovako - Evropa predstavlja smrt, a Crkva život – naveo je mladi doktorand.
Delić se nakon pohvala za objavljivanje knjige i organizovanje njene promocije, naglasio je da pravoslavni hrišćani s početka 21. vijeka dostojno nastavljaju njegovanje pravoslavnom, ili vizantijskom estetikom, čemu svjedoči Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
– Hrišćani, naročito pravoslavni, Srbi, kako vladika Nikolaj kaže, zapostavljaju čitanje Svetog pisma. Često ćemo pribjegnuti čitanju neke literature koja je nesumnjivo korisna, ali da kao hrišćani mi bismo morali da poznajemo Sveto pismo, i Novi i Stari zavjet, kaže vladika Nikolaj. On inače više citira Stari nego Novi zavjet. Ovom knjigom koja je nastala u logoru Dahau, „na tom svetom i strašnom mjestu” kako kaže vladika Nikolaj, on upićuje poziv srpskom narodu. Kad piše o kulturi, filozofiji, nauci, on se, osvrće na jedan ideološki vid nauke, civilizacije onakve kakva je postajala polovinom 20. vijeka, koja je umnogome omogućila da nastanu logori smrti, fašizam i nacizam. On je podsjetio da je armija intelektualaca i naučnika upravo zdušno dodržala takav sistem. Mada, postoje intelektualci, koji paralelno sa vladikom Nikolajem, kritikuju tu civilizaciju – kazao je Delić.
S.Ć.